Srčani udar: Uputstva o zdravstvenoj zaštiti

Heart Attack: Care Instructions

Pregled

Srčani udar se dešava kad jedan dio srčanog mišića ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Taj dio srca počinje odumirati. Srčani udar se zove i infarkt miokarda ili IM.

Srčani udar se najčešće dešava zato što je protok krvi kroz jednu ili više koronarnih arterija blokiran. Tu blokadu obično uzrokuje krvni ugrušak koji se formira kad pukne pločica u arteriji.

Nakon srčanog udara možda ćete biti zabrinuti za svoju budućnost. Tokom nekoliko narednih sedmica vaše će srce početi ozdravljivati. Iako zna biti teško prekinuti sa starim navikama, vi možete smanjiti rizik da dobijete novi srčani udar. To možete postići ako promijenite način života i uzimate lijekove.

Kako možete brinuti o sebi kod kuće?

Aktivnosti

• Sve dok vam ljekar ne kaže da je to u redu, nemojte raditi naporne vježbe. I nemojte dizati, potezati ili gurati ništa teško. Pitajte svog ljekara koje su vrste aktivnosti bezbjedne za vas.

• Ako vas ljekar nije uključio u program srčane rehabilitacije (rehab), razgovarajte s njim ili s njom o tome da li je to u redu za vas. Srčana rehabilitacija uključuje vježbe pod nadzorom. To također uključuje pomoć kod ishrane i promjene u načinu života i emocionalnu podršku. To može smanjiti vaš rizik od budućih problema sa srcem.

• Povećavajte svoje aktivnosti polako. Napravite kratki predah kada se umorite.

• Više vježbajte ako vam je to ljekar preporučio. Šetnja je dobar izbor. Malo po malo produžavajte vrijeme koje svakodnevno provodite u šetnji. Vježbajte najmanje 30 minuta dnevno većim dijelom sedmice. Možete i plivati, voziti bicikl ili se baviti nekim drugim aktivnostima. Razgovarajte s vašim ljekarom prije nego započnete neki program vježbi kako biste bili sigurni da je to sigurno za vas.

• Pitajte svog ljekara kada možete voziti, ići na posao i ponovo obavljati druge dnevne aktivnosti.

• Možete upražnjavati seks čim se vi osjetite spremnim. To često znači onda kada možete bez teškoća šetati ili se penjati uz stepenice. Razgovarajte s ljekarom ako imate bilo kakvih nedoumica. Ako uzimate nitroglicerin, nemojte uzimati lijekove za poboljšavanje erekcije kao što su sildenafil (Viagra), tadalafil (Cialis) ili vardenafil (Levitra) .

Promjene u načinu života

• Nemojte pušiti. Pušenje povećava rizik od drugog srčanog udara. Ako vam treba pomoć da prestanete pušiti, razgovarajte sa svojim ljekarom o programima i lijekovima za prestanak pušenja. Oni povećavaju vaše šanse da zauvijek prestanete pušiti.

• Uzimajte hranu zdravu za srce koja nema puno zasićenih masti i soli i puna je voća, povrća i integralnih žitarica. Možete dobiti još detalja o tome kako se zdravo hraniti. Ali ovi savjeti su vam dobri za početak.

• Održavajte zdravu težinu, ili smršajte ako je potrebno.

Lijekovi

• Budite sigurni s lijekovima. Lijekove uzimajte tačno onako kako je propisano. Nazovite svog ljekara ako mislite da imate problema s lijekovima. Dobit ćete više informacija o određenim lijekovima koje vaš ljekar propisuje. Nemojte prestati uzimati vaše lijekove osim ako vam to nije rekao vaš ljekar. U slučaju da ne uzimate lijekove može se povećati rizik od još jednog srčanog udara.

• Možda će vam trebati više lijekova za smanjenje rizika od novog srčanog udara. To su:

  • Lijekove za krvni pritisak kao što su angiotenzin konvertujući enzim (ACE) inhibitori, ARB (angiotenzin II blokatori receptora) i beta blokatori.

  • Lijek za holesterol zvani statini.

  • Aspirin i drugi lijekovi za razrjeđivanje krvi. Oni sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka koji mogu izazvati srčani udar.

• Ako vam je ljekar propisao nitroglicerin, nosite lijek stalno uz sebe. Ako imate simptome angine, poput boli ili pritiska u grudima, sjedite i odmorite se. Uzmite prvu dozu nitroglicerina prema uputama. Ako se simptomi pogoršaju ili ne osjetite nikakvo poboljšanje u roku od 5 minuta, odmah pozovite 911. Ostanite uz telefon. Operator hitne službe će vam reći šta da činite.

• Ne uzimajte nikakve lijekove bez recepta, vitamine ili biljne proizvode bez prethodnog dogovora s doktorom.

Ostati zdrav

• Upravljajte drugim zdravstvenim stanjima poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa.

• Izbjegavajte prehlade i gripu. Vakcinišite se protiv pneumokoka. Ako ste jednu vakcinu već primili, pitajte svog ljekara trebate li još jednu dozu. Vakcinišite se protiv gripe svake godine. Ako morate boraviti među ljudima koji imaju prehladu ili gripu, često perite ruke.

• Obavezno recite vašem ljekaru o bilo kakvim simptomima angine koje ste imali, čak i ako su oni nestali. Obratite pažnju na simptome angine. Saznajte šta je za vas tipično i naučite kako da to kontrolirate. Naučite kada trebate pozvati pomoć.

• Razgovarajte sa svojom porodicom, prijateljima ili savjetnikom o tome kako se osjećate. Normalno je ako se osjećate uplašeni, ljuti, bez nade, bespomoćno ili čak ako osjećate krivicu. Otvoreni razgovor o lošim osjećajima može vam pomoći da se nosite s bolešću. Ako imate simptome depresije, razgovarajte sa svojim ljekarom.

Kada trebate tražiti pomoć?

Nazovite 911 svaki put kad mislite da vam je potrebna hitna medicinska pomoć. Na primjer, nazovite ako:

• Imate simptome srčanog napada. Ti simptomi mogu uključivati: Nakon što nazovete 911, operator vam može reći da sažvačete 1 tabletu aspirina za odrasle ili 2 do 4 tablete s niskom dozom aspirina. Pričekajte hitnu pomoć. Ne pokušavajte sami voziti.

  • Bol ili pritisak u grudima ili čudan osjećaj u grudima.

  • Znojenje.

  • Pomanjkanje daha.

  • Mučninu ili povraćanje.

  • Bol, pritisak ili čudan osjećaj u leđima, vratu, čeljusti ili u gornjem dijelu trbuha ili u jednom ili oba ramena ili ruke.

  • Omaglicu ili iznenadnu slabost.

  • Ubrzano ili nepravilno kucanje srca.

• Imate simptome angine (kao što su bol ili pritisak u grudima) koji ne prestaju nakon što se odmorite ili se ne poboljšavaju u roku od 5 minuta nakon što ste uzeli dozu nitroglicerina.

• Onesvijestili ste se (izgubili svijest).

• Osjećate se kao da imate još jedan srčani udar.

Odmah nazovite svog ljekara ili potražite hitnu medicinsku pomoć ako:

• Imate simptome angine, kao što su bol ili pritisak u grudima, češće nego uobičajeno, ili su ti simptomi drugačiji ili gori nego uobičajeno.

• Imate novo ili pogoršano pomanjkanje daha.

• Osjećate vrtoglavicu ili slabost ili osjećate da biste se mogli onesvijestiti.

Pažljivo pratite promjene svog zdravstvenog stanja i obavezno se obratite svom ljekaru ako imate bilo kakve probleme.

Aktualno na dan: 24. juni 2023. godine

Verzija sadržaja: 14.0

Uputstva za njegu prilagodilo je pod licencom poduzeće vašeg zdravstvenog radnika. Ako imate pitanja o nekom medicinskom stanju ili o ovom uputstvu, uvijek pitajte svog zdravstvenog radnika. Poduzeće Healthwise, Incorporated odriče se bilo kakve garancije ili odgovornosti za vaše korištenje ovih informacija.