Astma kod odraslih: Upute o zdravstvenoj zaštiti

Asthma in Adults: Care Instructions

Pregled

Astma vam otežava disanje. Tokom napada astme disajni putevi nateknu i suze se. Teški napadi astme znaju biti opasni, ali ih obično možete spriječiti. Kada držite astmu pod kontrolom i otklanjate simptome prije nego što oni postanu jaki, to vam može pomoći da izbjegnete ozbiljne napade. Možda u budućnosti i nećete morati ići ljekaru.

Kontrolni pregledi su ključni dio vašeg liječenja i sigurnosti. Obavezno zakažite i obavite sve zakazane preglede i nazovite ljekara ako imate problema. Također, dobro je imati rezultate testiranja i napraviti spisak lijekova koje uzimate.

Kako možete brinuti o sebi kod kuće?

• Držite se plana akcije za astmu kako biste otklonili simptome kod kuće. Plan akcije za astmu pomoći će vam da spriječite i kontrolišete reakciju dišnih puteva i informisaće vas o tome šta da uradite tokom napada. Ako nemate plan akcije za astmu, napravite ga zajedno sa svojim ljekarom.

• Lijekove za astmu uzimajte tačno onako kako je propisano. Lijekovi imaju važnu ulogu u kontrolisanju astme. Odmah razgovarajte sa ljekarom ako imate neko pitanje o tome šta da uzmete i kako to da uzmete.

  • Uzmite lijek sa brzim djelovanjem kada se pojave simptomi napada. Lijek sa brzim djelovanjem često je albuterol inhalator. Neki ljudi treba da uzmu lijek sa brzim djelovanjem prije vježbanja.

  • Uzimajte svoj lijek za dugotrajnu kontrolu svaki dan, a ne samo kada se pojave simptomi. Lijek za dugotrajnu kontrolu obično je kortikosteroid koji se udiše. Cilj je da se spriječe problemi prije nego što nastanu. Nemojte koristiti lijek za dugotrajnu kontrolu da biste smirili napada koji je tek počeo. On ne djeluje dovoljno brzo da bi pomogao.

  • Ako vam je ljekar propisao da tokom napada uzimate tablete kortikosteroida, uzimajte ih onako kako je propisano. Njima možda trebaju sati da bi djelovali, ali oni mogu skratiti napad i pomoći vam da bolje dišete.

  • Sa sobom uvijek nosite lijek sa brzim djelovanjem.

• Razgovarajte sa svojim ljekarom prije nego što počnete da koristite druge lijekove. Neki lijekovi, kao što je aspirin, kod nekih osoba mogu prouzrokovati napade astme.

• Provjerite svoje simptome astme da biste znali koji korak da slijedite u vašem planu akcije. Obratite pažnju na nedostatak daha, osjećaj stegnutosti u prsima, kašalj i pištanje. Obratite pažnju i na to da li vas simptomi bude noću i da li se brzo zamarate kada vježbate.

• Ako imate mjerač maksimalnog protoka, koristite ga kako biste provjerili koliko dobro dišete. To vam može pomoći da predvidite kada će se dogoditi napad astme. Zatim možete uzeti lijek kako biste spriječili napad astme ili ga ublažili.

• Redovno posjećujte ljekara. Te posjete će vam pomoći da saznate više o astmi i o tome šta možete da uradite kako biste kontrolisali. Ljekar će pratiti vaše liječenje kako bi utvrdio da li vam lijek pomaže.

• Vodite evidenciju o vašim napadima astme i liječenju. Nakon što ste imali napad, zapišite šta ga je pokrenulo, šta vam je pomoglo da ga zaustavite i bilo koja pitanja koja imate o vašem planu akcije za astmu. Uzmite svoj dnevnik kada posjećujete ljekara. Tada možete da razmotrite vaš plan akcije za astmu i da utvrdite da li je djelotvoran.

• Nemojte pušiti i zabranite drugima da puše u vašoj blizini. Izbjegavajte mjesta sa puno duhanskog dima. Pušenje pogoršava astmu. Ako vam treba pomoć da prestanete pušiti, razgovarajte sa svojim ljekarom o programima i lijekovima za prestanak pušenja. Oni povećavaju vaše šanse da zauvijek prestanete pušiti.

• Utvrdite šta pokreće napad astme kod vas i izbjegavajte okidače kada to možete. Uobičajeni okidači obuhvaćaju nazeb, duhanski dim, zagađeni zrak, prašinu, polen, plijesan, kućne ljubimce, bubašvabe, stres i hladan zrak.

• Pazite se nazeba i gripe. Primite vakcinu protiv pneumokokne bolesti. Ako ste je već primili, pitajte ljekara da li vam je potrebna druga doza. Primite vakcinu protiv gripe svake jeseni. Ako morate da budete u kontaktu sa ljudima koji imaju nazeb ili gripu, često perite ruke.

Kada trebate tražiti pomoć?

Pozovite hitnu pomoć svaki put kad mislite da vam je potrebna hitna medicinska pomoć. Na primjer, pozovite u sljedećim slučajevima:

• Teško dišete.

Odmah nazovite svog ljekara ili potražite hitnu medicinsku pomoć u sljedećim slučajevima:

• Vaši simptomi ne prolaze nakon što ste sproveli vaš plan akcije za astmu.

• Iskašljavate žutu, tamnobraon ili krvavu sluz (sputum).

Pažljivo pratite promjene svog zdravstvenog stanja i obavezno nazovite ljekara u sljedećim slučajevima:

• Kašalj i pištanje postaju ozbiljniji.

• Treba da koristite lijek sa brzim djelovanjem tokom više od 2 dana sedmično (osim ako to nije samo zbog vježbanja).

• Potrebna vam je pomoć da razumijete šta kod vas pokreće napade astme.

Aktualno na dan: 6. avgust 2023. godine

Verzija sadržaja: 14.0

Uputstva za njegu prilagodilo je pod licencom poduzeće vašeg zdravstvenog radnika. Ako imate pitanja o nekom medicinskom stanju ili o ovom uputstvu, uvijek pitajte svog zdravstvenog radnika. Poduzeće Healthwise, Incorporated odriče se bilo kakve garancije ili odgovornosti za vaše korištenje ovih informacija.