Hronična bolest bubrega: Upute o zdravstvenoj zaštiti

Chronic Kidney Disease: Care Instructions

Upute za vašu zdravstvenu zaštitu

Hronična bolest bubrega nastupa kada vaši bubrezi ne rade kako treba. Bubrezi imaju nekoliko važnih funkcija. Oni uklanjaju otpadne materije iz vaše krvi. Te materije odlaze iz tijela putem urina. Takođe stvaraju ravnotežu tekućina i hemijskih tvari u vašem organizmu.

Kada vaši bubrezi ne rade dobro, u organizmu mogu da se nagomilavaju dodatne otpadne materije i tekućina. Oni mogu zatrovati tijelo a ponekad i izazvati smrt.

Najčešći uzrok ove bolesti jesu dijabetes i visok krvni pritisak. U nekim slučajevima, ona se javlja u roku od 2 do 3 mjeseca. Međutim, obično se javlja tokom više godina.

Ako uzimate lijekoe i uvedete zdrave promjene u svoj način života, možete spriječiti pogoršanje ove bolesti. Ali, ako dođe do daljnjeg oštećenja bubrega, možda će vam biti potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega. U procesu dijalize koristi se uređaj koji odstranjuje otpadne materije iz krvi. Transplantacija je hirurški zahvat putem kog dobijate zdrav bubreg druge osobe.

Kontrolni pregledi su ključni dio vašeg liječenja i sigurnosti. Obavezno zakažite i idite na sve zakazane preglede i nazovite svog ljekara ako imate problema. Dobro bi bilo da znate i kakvi su vam rezultati testiranja, kao i da sastavite spisak lijekova koje uzimate.

Kako se možete brinuti o sebi kod kuće?

Liječenje i pregledi

Budite sigurni s lijekovima. Lijekove uzimajte tačno onako kako je propisano. Pozovite svog ljekara ako imate neki problem sa lijekovima koje uzimate. Lijekove možete da uzimate i da biste kontrolirali svoj krvni pritisak ili se liječili od dijabetesa. Mnogi koji pate od dijabetesa uzimaju lijekova za krvni pritisak.
Ako imate dijabetes, dajte sve od sebe da nivo šećera u tijelu držite u granicama. To možete postići zdravom ishranom i vježbanjem. Možete da uzimate i lijekove.
Idite na dijalizu ako vam je propisan taj način liječenja.
Nemojte uzimati ibuprofen (Advil, Motrin), naproxen (Aleve) ili slične lijekove osim ako vam to nije preporučio vaš ljekar. To može pogoršati bolest.
Ne uzimajte nikakve vitamine, lijekove bez recepta ili biljne proizvode bez prethodnog dogovora s doktorom.
Nemojte pušiti niti koristiti druge duhanske proizvode. Pušenje može smanjiti priliv krvi u bubrege. Ako vam treba pomoć da prestanete pušiti, razgovarajte sa svojim ljekarom o programima i lijekovima za prestanak pušenja. Oni povećavaju vaše šanse da zauvijek prestanete pušiti.
Nemojte piti alkoholna pića niti koristiti zabranjene droge.
Porazgovarajte sa ljekarom o planu vježbanja. Vježbanje vam pomaže da snizite krvni pritisak. Pomaže vam i da se bolje osjećate.
Ako se sastavili unaprijed izraženu volju o načinu liječenja, stavite to ljekaru do znanja. Ona može da obuhvata biološki testament i trajnu punomoć u pogledu zdravstene zaštite. Ako je nemate, možda ćete htjeti da je sastavite. Ona omogućava vašem ljekaru i dragim osobama da znaju vaše želje u pogledu liječenja ako ne budete mogli da odlučujete u svoje ime.

Ishrana

Porazgovarajte sa ovlašćenim nutricionistom. On ili ona mogu da vam pomognu da sastavite odgovarajući plan obroka. Većina ljudi koja pati od bolesti bubrega treba da ograniči unos soli (natrija), tekućina i proteina. Neki moraju da ograniče unos kalijuma i fosfora.
Možda ćete morati da se odreknete mnogih namirnica koje volite. Ali, nastojte da se usredsredite na činjenicu da će vam to pomoći da sačuvate zdravlje što je duže moguće.
Ako ne možete da se najedete, porazgovarajte sa svojim ljekarom ili nutricionistom o tome kako možete da u svoju ishrani unesete više kalorija.
Vaša ishrana može da se mijenja uporedo sa načinom na koji se mijenja vaša bolest. Odlazite kod ljekara na redovno testiranje. I sarađujte sa nutricionistom kako biste po potrebi mijenjali način ishrane.

Kada trebate tražiti pomoć?

Pozovite hitnu pomoć svaki put kad mislite da vam je potrebna hitna medicinska pomoć. Na primjer, pozovite u sljedećim slučajevima:

Onesvijestili ste se (izgubili svijest).

Pozovite svog ljekara sada ili zatražite hitnu medicinsku pomoć u sljedećim slučajevima

Imate manje urina nego što je normalno ili ga uopšte nemate.
Imate teškoća sa mokrenjem ili ako izmokravate samo male količine urina.
Konfuzni ste ili imate teškoća da razmišljate na jasan način.
Osjećate se slabije ili umornije nego inače.
Veoma ste žedni, osjećate nemoć ili vrtoglavicu.
Imate mučninu i povraćanje.
Imate nove otekline na rukama ili stopalima, ili ako se otekline povećavaju.
U stolici vam se pojavila krv.
Imate nove probleme s disanjem ili vam se ono još više pogoršalo.

Pažljivo pratite promjene svog zdravstvenog stanja i obavezno nazovite svog ljekar:

Ako vam ljekovi ili liječenje stvaraju bilo koji problem.

Aktualno na dan: 11. oktobar 2023. godine

Verzija sadržaja: 14.0

Uputstva za njegu prilagodilo je pod licencom poduzeće vašeg zdravstvenog radnika. Ako imate pitanja o nekom medicinskom stanju ili o ovom uputstvu, uvijek pitajte svog zdravstvenog radnika. Poduzeće Healthwise, Incorporated odriče se bilo kakve garancije ili odgovornosti za vaše korištenje ovih informacija.